Nalazite se
Članak
Objavljeno: 09.11.2016. 10:18

VIDI.edu 

VsiTe: Inženjerski studij s dodatnim aktivnostima

Svaki studij prvenstveno treba dati znanje za kritičku misao, osim onog dijela koji je čista struka.

VsiTe: Inženjerski studij s dodatnim aktivnostima

Dekan: Milorad Nikitović

Studenti Visoke škole za informacijske tehnologije mogu birati između četiri inženjerska smjera, a pored njih mogu sudjelovati i u dodatnim stručnim radionicama i socijalno osjetljivim projektima.

Koje studijske smjerove nudite i u čemu se vaši programi razlikuju od sličnih programa drugih učilišta? U kojem segmentu vidite vašu prednost u odnosu na konkurenciju?

Imamo stručni preddiplomski i specijalistički diplomski studij. U stručnom preddiplomskom studiju imamo 4 smjera: programiranje, baze podataka i web dizajn, računalni sustavi i mreže i informacijski sustavi. U okviru specijalističkog diplomskog studija imamo tri smjera: programsko inženjerstvo i informacijski sustavi, računalni sustavi, ugradbena i prijenosna računala.

Po čemu smo drugačiji? Rekao bih da smo čisto inženjerski studij i u okviru njega osposobljavamo ljude da u cjelini IT segmenta gospodarstva mogu naći svoje mjesto u svakom trenutku.

U nekoj početnoj fazi četiri su smjera na stručnom studiju bila podjednako zastupljena, oko 25% za svaki, međutim danas preko 40% studenata odabire na programerski smjer.

Konačno, svaki naš student dobiva laptop sa svim softverom nužnim za rad.

Na koji način usklađujete vaše programe s brzim tehnološkim promjenama i koliko je zahtjevno držati korak s vremenom i sprečavati da znanja i vještine koje podučavate već ne zastare dok studenti steknu diplomu?

Svaki studij prvenstveno treba dati znanje za kritičku misao, osim onog dijela koji je čista struka. Mi tu kritičku misao njegujemo kao vrlo važnu stvar u svakome od smjerova koje nudimo. Gotovo svi kolegiji su inovirani u proteklih deset godina, koliko trajemo, u onom dijelu koji se odnosi na dozvoljenih 30% izmjene. Kad kažem „gotovo svi“, mislim prvenstveno na one u kojima je nov tehnološki razvoj izrazito snažan. Bez podcjenjivanja, vjerojatno u ono što se sluša iz fizike nema nekih teških velikih iskoraka, ali i u fizici su napravljene neke izmjene. Uvedeno je, recimo, programiranje u jednom dijelu na vježbama. I tu gledamo u kojoj mjeri možemo stvari inovirati.

Neke bi stvari možda zahtijevale potpuno nov kolegij. Recimo, računalne igre. To je jedan od kolegija koji će u budućnosti na našem studiju vjerojatno imati apsolutno novo mjesto. Međutim, mi organiziramo i radionice, na kojima se te interesantne stvari odvijaju. Tako smo npr. imali upravo radionicu iz računalnih igara, iz mikrokontrolera... Hoću reći da izrazito nove stvari stavljamo u radionice. Radionice generiraju i studenti. Početkom akademske godine mi studentima kažemo da predlažu područja koja bi trebalo staviti na radionice. Radionica je gotovo jednako zahtjevna koliko i kolegij – 15 tjedana po 3 sata. Studenti dobivaju određeni oblik potvrde iz koje se vidi da su prošli još neka dodatna osposobljavanja, što svakako pogoduje i njihovom zapošljavanju.

Priznaju li se ECTS bodovi za radionice?

U ovom času mi to još nismo definirali kao određen broj ECTS bodova, no ubuduće planiramo definirati neke ECTS-e i unutar radionica. Što znači da netko tko završi stručni studij i ima tih 180 ECTS može još imati 12-13 ECTS-a koji ga dodatno kvalificiraju.

Kolika je školarina na Vsiteu?

Školarina je 365 kn po ECTS-u ako se plaća odjednom, a 385 kn ako se plaća obročno. To znači 21900 kn godišnje odjednom ili 23100 obročno. Ova cijena vrijedi već devet godina, ali u slučaju promjene cijene imamo definirano pravilo da student koji je krenuo s jednom cijenom – s njom i završava, plus jedna godina, ako izgubi jednu godinu.

Koje su mogućnosti stipendiranja za studente koji upišu Vsite?

Mi ne nudimo stipendije, ali imamo nešto drugo. Postoje tzv. stupnjevi dekanove nagrade. Prvi najbolji student, drugi i treći mogu dobiti da im se oprosti cijela godina, dio godine ili da se još oprosti nešto manje. Na taj način stvaramo kompeticiju među studentima i istovremeno nam se čini da imamo jaku motivaciju.

Kakve su mogućnosti mobilnosti vaših studenata i nastavnika? Jeste li uključeni u Erasmus ili neke druge programe međunarodne mobilnosti?

Mi međunarodnu suradnju i mobilnost definiramo kroz tri temeljna dokumenta koje posjedujemo. To je Strategija internacionalizacije, koja ima validnost od 2014. do 2020. godine i ona je sastavni dio strategije Vstite-a. Tu su još i Priručnik za ostvarivanje kvalitete i Pravilnik o međunarodnoj suradnji. Vsite je dobio povelju Erasmus za visoko obrazovanje od 2014. do 2020. godine i ona je preduvjet da bi se mogli napraviti međuinstitucijski sporazumi s učilištima u EU. Ukupno gledajući, suradnja s inozemstvom odvija se na dva načina, kao prvo u okviru Erasmusa i kao drugo bilateralnim sporazumima s drugim učilištima. U ovom času u okviru Erasmusa imamo 15 međuinstitucijskih sporazuma u 8 različitih europskih zemalja. Imamo šest sporazuma sa sveučilištima u Turskoj, dva sporazuma sa Slovenijom, dva sa španjolskom i po jedan s Ciprom, Grčkom, Latvijom, Njemačkom, Španjolskom i Rumunjskom. Pored toga imamo i četiri bilateralna sporazuma u BIH i jedan u Srbiji. Uz to još imamo nekakve posebne sporazume s učilištima u Hrvatskoj.

U toku akademske godine 2015./2016. imali smo dolaznu mobilnost jedne studentice i jednog nastavnika iz Turske, a što se tiče odlazne mobilnosti, u protekle dvije godine tri su naša nastavnika išla što na Maltu, što u Irsku.

Spomenuli ste ranije mogućnost uvođenja kolegija o računalnim igrama. Možete li reći nešto više o tome?

Svjesni smo da je područje računalnih igara jedno od najsnažnijih područja u IT-u. U regiji se fantastično surađuje. Ljubljana, Zagreb, Novi Sad, Beograd ostvaruju vrlo zapažene rezultate. Mi smo imali posjetu dvije tvrtke koje se bave računalnim igrama i one su našim studentima prikazale što je osnova u ukupnosti scene igara kao takvih s operacijskim sustavima na kojima se te igre odvijaju. Studenti su pokazali vrlo značajan interes. Osim toga, već dvije godine smo kao visokoškolska ustanova partner na sajmu Reboot InfoGamer, s čime nastavljamo i ove godine.

U ovom času ne mogu govoriti o detaljima novih kolegija, ali u definiciju ćemo sigurno uključiti postojeće nastavnike, gospodarstvo i same studente. Tako da bismo o ukupnom izgledu tih kolegija mogli konkretnije razgovarati tek za nekih pet, šest mjeseci.

Imate li informacije o zapošljavanju vaših diplomaca? Koliko prema vašim saznanjima traje potraga za poslom u struci nakon diplomiranja na Vsiteu? Zapošljavaju li se više u zemlji ili izvan nje, u odnosu na prethodnu godinu ili dvije?

U ovom času naših studenata koji traže posao – nema. Dapače, imamo problem sa studentima treće godine iz razloga što kad odu na praksu nakon druge godine, dolaze s molbom da se prebace na izvanredne studente jer su na praksi dobili posao.

Godine 2014. iz Hrvatske je u inozemstvo otišlo oko tri tisuće ljudi koji rade u segmentu IT-ja, prošle godine ih je otišlo oko četiri tisuće, a procjene za ovu godinu su šest tisuća. Svi studiji u Hrvatskoj koji se u bilo kojem smislu bave IT-jem, mogu godišnje producirati oko 3,5 tisuće diplomiranih stručnjaka. To znači da u ovom času mi zaostajemo za svijetom i imamo recesiju stručnjaka. A rastužilo me kada sam doznao da je troje naših studenata zatražilo prijevremeni ispis, jer su već dobili poslove u Njemačkoj.

Dakle, mi nezaposlenih studenata nemamo. Prema našim informacijama, naši bivši studenti trenutno su zaposleni u Irskoj, UK, Njemačkoj, Austriji, Monaku, Bugarskoj, Izraelu i Španjolskoj.

Imate li kakve programe poticanja studenata da nakon studija ostanu raditi u Hrvatskoj? Koje su za IT stručnjake prednosti ostanka u zemlji u odnosu na odlazak u inozemstvo?

Riječ je tu o dijelu politike Vlade, da se svima koji kreiraju tvrtke omogući period uigravanja te tvrtke u ukupnosti gospodarskog okoliša. I kao drugo, da se primanja manje oporezuju, jer mnogi odlaze van, ne samo zbog dobrog miljea rada, nego i zbog tog što je oporezivanje manje. Mislim da ovdje država mora napraviti ključni iskorak da omogući ljudima da im bude interesantan ostanak.

Imate li suradnju s nekim tvrtkama u Hrvatskoj koje traže IT stručnjake i osiguravaju dobre radne uvjete i time potiču ostanak u zemlji?

Trenutno imamo 32 sporazuma s gospodarskim tvrtkama u Hrvatskoj, koje nisu isključivo iz IT sektora. Riječ je o različitim oblicima suradnje koje smo definirali s njima, od studentskih praksi, preko zajedničkih projekata... Mi nastojimo naše studente i asistente uključiti i u neke projekte socijalne osjetljivosti. Imamo takav projekt Svarožić s UNDP-om, gdje razvijamo daljinski nadzor solarnih instalacija, a u Odjelu integracije Centra za osobe oštećenog vida “Vinko Bek” gradimo informatički sustav. Kroz sve te aktivnosti studenti mogu graditi odnose unutar poslovnog okoliša. Pored toga, u protekloj akademskoj godini imali smo desetak prezentacija tvrtki koje traže IT inženjere. Posjećenost tih skupova bude zavidna, studenti su vrlo zainteresirani.

NAJSTUDENT

Dinko-Mihovilovic

 

Dinko Mihovilović // Angažman na startup sceni 

VsiTe sam upisao nekoliko godina nakon završetka preddiplomskog sveučilišnog studija društvenog usmjerenja. Kako nisam mogao pronaći posao, odlučio sam probati nešto novo. VsiTe mi se učinio kao dobar izbor, iako nisam bio siguran hoću li moći savladati gradivo jer nikada prije nisam bio izložen tehničkoj struci. No, kako se na VsiTeu uči postepeno i temeljito, malo po malo sam svladao vještine koje su me dovele do rada za američku kompaniju iz udobnosti svoga doma.

S radom u „fušu“ krenuo sam već početkom druge godine studija, a pun angažman u jednom zagrebačkom startupu dobio sam početkom treće godine studija. Pitanja na intervjuu bila su gotovo identična onima s VsiTea i sam rad nije se mnogo razlikovao od onoga što smo radili na faksu, tako da ne mogu zamisliti bolji način pripreme za „stvarni svijet“.



Vezani sadržaji
Komentari

Učitavam komentare ...

Učitavam




   

*/-->